Čemu se nada Viktor Orban?

Orban, dugogodišnji Trumpov saveznik, prošle sedmice je otputovao u Washington na sastanak s američkim liderom. Po povratku u Budimpeštu, populistički i nacionalistički premijer Mađarske rekao je svojoj delegaciji da su Sjedinjene Države pristale obezbijediti Budimpešti “finansijski štit”, piše Politico.

“Određeni briselski instrumenti koji su se mogli koristiti protiv Mađarske sada se mogu smatrati neučinkovitim... Ideja da se mađarska ekonomija može ugušiti s finansijske strane sada se može zaboraviti”, izjavio je, prema navodima lokalnih medija, dodajući: “Ovo smo riješili s Amerikancima”.

Nakon 15 godina na vlasti, Orban se suočava s mogućim porazom na nacionalnim izborima narednog proljeća, a naznake o američkoj finansijskoj pomoći podsjećaju na Trumpov nedavni potez da spasi još jednog ideološkog saveznika, argentinskog predsjednika Javiera Mileija.

Orbanove izjave, koje se odnose na sredstva EU-a namijenjena Mađarskoj, ali zamrznuta zbog zabrinutosti zbog nazadovanja vladavine prava, izazvale su u ponedjeljak pitanja Petera Magyara, lidera opozicije koja trenutno vodi u anketama ispred vladajuće stranke Fidesz.

“Zašto je bio potreban takav ‘finansijski štit’? Da li je država na rubu bankrota? Na šta bi Viktor Orban potrošio bilione forinti iz američkih kredita? Zašto zadužuje svoje građane umjesto da vrati 8 biliona forinti iz fondova EU-a koji pripadaju Mađarima?” napisao je Magyar na društvenim mrežama.

U posebnoj objavi dodao je: “Zašto je Orban tajno pregovarao o ogromnom paketu finansijske pomoći?”

Udaljavanje od EU

Mađarski portal Valasz Online izvijestio je da su Trump i Orban možda dogovorili zamjenu valute između centralnih banaka svojih zemalja - slično sporazumu o stabilizaciji deviznog kursa vrijednom 20 milijardi dolara koji je Argentina potpisala sa SAD-om prošlog mjeseca - što bi u suštini predstavljalo spasilački paket za Budimpeštu.

Ako je to tačno, bio bi to drugi put da Trump pruža finansijsku pomoć desničarskom savezniku pred ključne izbore, nakon što je odobrio paket pomoći za Mileija, libertarijanskog predsjednika Argentine.

Tu intervenciju, koju je organizovao američki ministar finansija Scott Bessent, činile su direktne kupovine argentinskih pezosa od strane SAD-a i valutni swap sporazum od 20 milijardi dolara koji je Buenos Airesu omogućio pristup dolarima. Bessent je također najavio planove za mobilizaciju dodatnih 20 milijardi dolara privatnog finansiranja, iako taj novac još nije realizovan.

Postoje, međutim, i razlike koje svaku potencijalnu saradnju Washingtona i Budimpešte čine teže razumljivom. Mađarska centralna banka nema dogovor o zamjeni valuta u dolarima s američkim Federalnim rezervama, niti ima formalni “backstop” - ugovor o finansijskoj pomoći u slučaju fiskalne krize.

Nasuprot tome, ima swap aranžman u eurima s Evropskom centralnom bankom i mogla bi se obratiti Međunarodnom monetarnom fondu ako ECB ne bi mogla, ili ne bi htjela, pomoći.

Portparoli Bijele kuće i američkog Ministarstva finansija nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar za Politico.

Oko mnogo toga se sada može nagađati, jer je Mađarska, blago rečeno, u znatno boljoj ekonomskoj poziciji od Argentine. Naime, zemlji trenutno nije potreban nikakav “bailout”.

Kao i mnoge druge zemlje EU-a, Mađarska ima slab privredni rast, ali glavni rizik za njenu finansijsku stabilnost pod Orbanovim vodstvom leži u mogućem udaljavanju od Evropske unije.

Paralela s Argentinom

Američka intervencija u Argentini bila je politički uspjeh za Mileija, čija je stranka 27. oktobra ostvarila ubjedljivu pobjedu na parlamentarnim izborima, što mu je omogućilo da nastavi s radikalnim ekonomskim reformama.

Trump je proslavio ishod, rekavši da je taj potez "donio mnogo novca Sjedinjenim Državama". Bessent je također izjavio da je američka investicija "ostvarila profit". No, administracija nije objavila detalje o punom obimu američkog angažmana niti o stvarnim prihodima.

Trumpov spasilački paket izazvao je političke reakcije u SAD-u i od demokrata i od nekih republikanaca, koji su optužili administraciju da je pomogla Argentini iz političkih razloga, riskirajući novac američkih poreskih obveznika radi saveznika i potencijalnih koristi za bogate investicijske fondove.

Bessent je tvrdio da je američka intervencija u Argentini imala za cilj suprotstaviti se rastućem kineskom uticaju u Latinskoj Americi i, šire, reafirmisati američku ekonomsku moć na Zapadnoj hemisferi, uporedivši napore SAD-a s "ekonomskom verzijom Monroeove doktrine".

Trumpovi odnosi s Budimpeštom i Buenos Airesom pokazuju jasne paralele i nastojanje da se ojačaju ključni partneri u regijama u kojima mnogi lideri nisu prirodni saveznici predsjednikovog programa "Make America Great Again".

Bijela kuća je, također, podržala Orbana u njegovom odbijanju da prestane kupovati rusku naftu, uprkos pritiscima EU-a da se smanji zavisnost od Moskve, izuzevši Mađarsku od američkih sankcija na rusku energiju na godinu dana nakon njegovog susreta s Trumpom.

Kako piše Politico, dodatna finansijska podrška Washingtona mogla bi dodatno ohrabriti Orbana, čestog trna u oku Briselu, da zauzme još tvrđe anti-briselske stavove.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad